BANKE U LOVU: POTREBNO JE DOĆI DO PREBIVALIŠTA KLIJENATA KOJI SU PODIGLI KREDIT I NAPUSTILI BIH

Podijeli na društvenim mrežama

– Izostanak otplate kredita sigurno nije poticajan za banke, kako zbog rastućih troškova rezervisanja tako i sporosti i neefikasnosti procesa naplate putem sudova, ali banke već sada imaju određene i iznalaze nove mehanizme rješavanja ovakvih situacija, dodali su iz ove banke.

Iz Raiffeisen banke su nam kazali kako banka prilikom ugovaranja kreditnog odnosa s klijentom definiše i ugovara određene instrumente obezbjeđenja na osnovu kojih se vrši naplata u slučaju neurednog izmirenja obaveza.

– Banka ima uređen proces naplate svojih potraživanja, te bilježimo uspješne rezultate kada je u pitanju saradnja s klijentima u ovoj oblasti. Istakli bismo da je banka orijentisana da pomogne svojim klijentima, stoga uvijek prvenstveno nastojimo postići dogovor sa dužnikom, te pronaći odgovarajuće rješenje. Ukoliko s klijentom ne uspijemo postići pomenuti dogovor, tada pribjegavamo alternativnim izvorima naplate, odnosno u konačnici aktiviranju kolaterala, te rješavanju problema putem suda, naglasili su iz banke.

Kako kažu iz Raiffeisen banke, nekvalitetni krediti (NPL) na nivou bh. bankarskog sektora su u kontinuiranom padu posljednjih 10 godina, te su zaključno s trećim kvartalom 2019. godine, na nivou ukupne ekonomije, bili na najnižem nivou još od 2010. od 7,7 posto.

– Generalno, nivo nekvalitetnih kredita stanovništva se ne može vezivati za situacije u kojima osobe dižu kredit u bankama i nakon toga napuštaju zemlju, a udio takvih slučajeva u odnosu na ukupan nivo NPL-a stanovništva je ograničen, kažu u Raiffeisen banci.

INTERNACIONALNI RAD

Ipak, problem je evidentiran i potrebno je raditi na pronalasku rješenja. Prema riječima Berislava Kutle, neophodan je, prije svega, internacionalni rad.

– Naime, potrebno je raditi na povezivanju BiH sa drugim državama, pogotovo sa Njemačkom i Irskom kako bi se moglo doći do mjesta prebivališta onoga ko je podigao kredit i otišao, te mu nametnuti obavezu vraćanja. To su međudržavni odnosi i to je dugoročniji plan. S druge strane, neki kratkoročniji planovi na kojima banke već rade jesu da se kroz odobravanje kredita postavi dodatna klauzula koja sprečava mogućnost da neko, uvjetno rečeno, nekažnjeno ode a ne vrati kredit, naglasio je Kutle.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.