Postoji li stresnija obaveza od vađenja dokumenata? Dugi redovi, plaćanje raznih taksi i famozno “fali vam još jedan papir”. Poseban je to problem pri zaposlenju. Radnici su dužni izvaditi određeni broj dokumenata koje od njih zatraži poslodavac, a radno vrijeme institucija nije usklađeno sa radnim vremenom i potrebama privrede.
Elektronski potpis
Koordinator Ureda za reformu javne uprave BiH Dragan Ćuzulan stavlja akcenat na digitalizaciju kao ključni korak u olakšavanju kompletnog procesa.
– Digitalizacija svih usluga i uspostavljanje elektronskih servisa koji su danas dostupni građanima omogućava daleko lakše i jednostavnije usluge. Bez plaćanja taksi, bez čekanja u redovima, bez izdvajanja nekog svog vremena za more usluga. Između ostalog, nudi jednu vrstu interoperabilnosti podataka između institucija, da one elektronskim putem mogu razmjenjivati podatke, da ne idete od šaltera do šaltera. To je ono što je danas trend u Evropskoj uniji, pojasnio nam je Ćuzulan.
Mario Nenadić smatra da bi Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Federacije BiH trebalo da se pozabavi brojnim problemima. Poslodavci ne mogu sami
A u Evropskoj uniji je trend i da poslodavac, na osnovu službene dužnosti, zatraži od institucija potrebne dokumente za radnika, kako bi se izbjegle bespotrebne procedure, ali i gubici radnih sati.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH kažu da je ovakva praksa moguća u našoj zemlji, ali da je prvo treba propisati i unaprijediti upravo kroz digitalizaciju.
– Mi nemamo niti jedno niti drugo. Znači, utoliko i govorim da se ovom pitanju treba posvetiti dužna pažnja. Mi imamo zaista glomazan državni aparat. Smatram da imamo eksperte u javnom sektoru koji trebaju ponuditi rješenja. Mislim da dugo pričamo o digitalizaciji, napominje predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić.
Nenadić podsjeća i da ne postoji zvanični registar podataka o gubicima radnih sati i novca zbog neusklađenosti radnog vremena institucija i privrede.
Poslodavci trpe i zbog činjenice da nije uređen ni sistem elektronskog potpisa. Prilikom uvoza radne snage, oni trpe ogromne štete zbog činjenice da u Ministarstvu vanjskih poslova nije digitaliziran proces sa diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
– Ukoliko želite uvesti radnika u Federaciju BiH, taj radnik mora tri puta doći u diplomatsko-konzularno predstavništvo, ističe Nenadić.
Kočničari digitalizacije
Kočnice u procesu digitalizacije postoje. Kao i u sve drugo, politika je i u ovaj proces umiješala prste. Ćuzulan kaže da postoji određeni nivo političkih opstrukcija kada je riječ o reformi javne uprave.
– Opstrukcije su razne vrste. Sama činjenica da se nivo odluka na Savjetu ministara BiH blokira, manifestuje se na sve institucije. Ili, primjerice, mi smo nekada imali fond za reformu javne uprave, u koji su međunarodni donatori ulagali sredstva. I 2017. godine je Vlada RS-a zakočila rad tog fonda, podsjeća Ćuzulan.
Zbog toga su, navodi, izgubljena značajna sredstva i alat pomoću kojeg se moglo nastaviti sa reformom.
Odgovor na naše pitanje bi, po svemu sudeći, glasio – pod hitno treba digitalizirati što se može digitalizirati, da poslodavac ili privredno društvo može elektronskim putem od institucija vlasti zahtijevati izdavanje onih papira za koje svakodnevno upućuje svoje radnike.
