Romi danas proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća.
Prema tradiciji, Romi svoje domove ukrašavaju cvijećem i zelenim grančicama i dočekuju proljeće uz muziku i veselje.
Đurđevdan je praznik svetog Đorđa, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru i jedna je od najčešćih slava kod pravoslavaca.
Zdravlje, plodnost i zaštita glavni su motivi obilježavanja Đurđevdana, blagdana koji danas važi za glavni kulturno-vjerski praznik Roma.
Đurđevdan je praznik vezan za najveći broj običaja koji postoje u narodnom vjerovanju. Ovaj svetac se smatra granicom između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.
Glavni običaji su pletenje vijenaca od bilja, umivanje sa biljem, kupanje na rijeci. Đurđevdansko cvijeće su đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući.
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hedrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost.
