Ukoliko imate problem sa većim brojem muha, ovo bi mogla biti izvrsna prilika da napravite svoj mali kućni vrt i uzgojite fantastično bilje.
Od danas se protiv muha možete boriti vazom i s malo sjemenki bosiljka. Ova vrlo mirisna biljka jedan je od najboljih saveznika u kuhinji za pretvaranje mnogih jela u izvrsne delicije, ali ima i još jednu manje poznatu namjenu.
Muhe mrze miris bosiljka, a srećom po nas, sadnice imaju vrlo intenzivan miris koji ispunjava prostoriju, piše Novi list.
Dakle, ako se pitate kako se riješiti muha bez upotrebe insekticida, odgovor je tako da stavite biljku bosiljka ispred prozora gdje one najčešće dolaze.
Ukoliko imate problem sa većim brojem muha, ovo bi mogla biti izvrsna prilika da napravite svoj mali kućni vrt i uzgojite fantastično bilje. Bosiljku možete dodati sadnicu crnog papra koji ima isti učinak na muhe i širi sasvim drugačiju aromu od bosiljka.
U slučaju da svoj dom ne želite zajedno sa sadnicama pretvoriti u mali staklenik, možete se odlučiti za još jedno praktično rješenje.
U staklenci ostavite listove metvice sedam dana da se namaču u octu. Nakon toga smjesu razrijedite vodom i poprskajte po prostorijama koje želite dodatno zaštititi.
Sada kada znate ove trikove, možete izbjeći korištenje insekticida koji uzrokuju više problema nego što ih rješavaju.
Bosiljak je jednogodišnja začinska biljka, naraste kao grm u visinu od 20 do 60 cm. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5 cm dugi i do 3 cm široki, veličina ovisi o staništu i količini vlage i hranjivih tvari. Općenito govoreći, listovi uzgajanog bosiljka su veći a samoniklog manji. Rubovi lista su glatki. Cvate od svibnja do rujna, cvjetovi su ružičaste ili bijele boje a nalaze se na središnjem dijelu stabljike i izdancima. Plod je 1,5 do 2 mm dug. Cijela biljka je aromatična, a posebno listovi koji imaju slatkast aromatičan, oštar okus. Sadržaj eteričnih ulja je 0,3-0,8%, a pored njih bosiljak sadrži i tanin saponin i gorke tvari.
Porijeklo
Danas se drži da potječe iz Afrike, a kao divlji još uvijek raste u Iranu, Indiji i Kini. Drži se da je u Europu stigao u vrijeme Aleksandra Makedonskog.
Sastav
Nadzemni dijelovi biljke sadrže do 1 – 1,5 % eteričnog ulja, do 6 % taninskih tvari, glikozide, saponine, mineralne tvari askorbinsku kiselinu i ugljikohidrate, bjelančevine, vitamin P, provitamin A, kamfor. Eterično ulje pak sadrži eugenol i metilkavikol.
Ljekovitost
Pitomi bosiljak lijek je protiv kašlja,[1] to je prirodni antibiotik, snažan antioksidans i djeluje prevntivno protiv infarkta.
Zbog svog slatkastog i ugodnog mirisa jedan je od omiljenijih začina u mnogim profinjenim kuhinjama svijeta, pogotovo u talijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji. Upotrebljava se pri pripremu (laganijih) povrtnih juha, umaka, tjestenine, pri pripremanju lakših jela od mesa, te kao začin u umacima za salate. Dodaje se (kuhanom ili pečenom) jelu u zadnji trenutak, jer mu termička obrada uništava aromu. Od njega se dobiva i poznati talijanski regionalni specijalitet pesto, svojevrsni umak od zrna pinije i bosiljka s maslinovim uljem.