Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Adil Osmanović (SDA), Dženan Đonlagić (DF), Alma Čolo (SDA), Halid Genjac (SDA), Šemsudin Mehmedović (SDA), Zlatan Begić (DF), Safet Softić (SDA), Nermin Mandra (SDA), Vlatko Glavaš (DF), Edin Mušić (SDA), Edita Đapo (SBB), Šemsudin Dedić (SDA) i Jasmin Emrić (A-SDA) 5. januara uputili su rukovodstvu i zastupnicima Narodne skupštine RS-a zahtjev za stavljanje van snage antidejtonskih i antiustavnih zaključka usvojenih na posebnoj sjednici entitetske skupštine 10. decembra prošle godine.
S obzirom na to da su se rukovodstvo i zastupnici Narodne skupštine RS-a oglušili o zahtjeve državnih zastupnika, odlučili su se na naredni korak, a to je slanje apelacije Ustavnom sudu BiH.
Apelanti mogu biti državni zastupnici, te su se grupi od 13 zastupnika koji su prvobitno poslali zahtjeve u Banju Luku, pridružili i Denis Zvizdić (NiP) i Enver Bijedić (SDBiH), što je 15 potpisa. Zastupnici SDP-a Saša Magazinović, Zukan Helez, Nermin Nikšić i Nada Mladina i Naše stranke Predrag Kojović, Damir Arnaut, Mirjana Marinković-Lepić i Aida Baručija iz Nezavisnog bloka, iako im je bilo ponuđeno, odbili su potpisati se i na zahtjeve NSRS-u i na apelacije Ustavnom sudu BiH.
Državni zastupnici SDA, DF-a SBB-a, A-SDA , SDBiH i NiP-a su tražili od NSRS-a da van snage stave zaključke koji se tiču direktnog zadiranja u ustavne nadležnosti države Bosne i Hercegovine, a odnose se između ostalih na Oružane snage BiH, Upravu za indirektno oporezivanje BiH i VSTVBiH.
Šutnja rukovodstva i zastupnika NSRS-a bila je signal da se 15 državnih zastupnika odluče na naredni korak, te su Ustavnom sudu BiH uputili 3. februara zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska i donošenje privremene mjere do donošenja konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
– Svaki od navedenih akata u sebi između ostalog sadrži protivpravni cilj koji proizilazi iz sadržaja akata, ugrožavanje ustavnih nadležnosti Bosne i Hercegovine i zanemarivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojim je utvrđen valjan pravni i ustavni osnov za donošenje Zakona kojeg “osporavaju zaključci”.
Podrivanje i narušavanje ustavnopravnog poretka države Bosne i Hercegovine, te blokada i paraliziranje njenih institucija postali su osnovno političko djelovanje predstavnika srpskog naroda iz entiteta RS i vlasti entiteta Republika Srpska. Međutim, nakon civilizacijskog čina visokog predstavnika i ozakonjenja zabrane negiranje genocida i veličanja presuđenih ratnih zločinaca politički predstavnici srpskog naroda i vlasti entiteta Republika Srpska svoje su štetno djelovanje konkretizirali i formalizirali u vidu zakona, informacija i zaključaka koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske. Vlasti entiteta RS su svoje namjere podrivanja i narušavanja ustavnopravnog poretka države Bosne i Hercegovine, formalno izvršile pripremanjem niza informacija o prijenosu nadležnosti sa entiteta RS na državni nivo sa prijedlozima zaključaka, kao i pripremanjem Deklaracije o ustavnim principima – navodi se u apelaciji Ustavnom sudu BiH.
Također, zastupnici su podsjetili da je 2009. godine tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko poništio zaključke NSRS-a.
– Podsjećamo da ovo nije prvi put da vlasti u entitetu Republika Srpska donose akte slične svrhe. Naime, Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 14. maja 2009. godine nakon razmatranja dokumenta Vlade usvojila je akt Informacija o efektima prenosa ustavnih ovlašćenja sa Republike Srpske na institucije Bosne i Hercegovine.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je dana 20. juna 2009. godine donio Odluku kojom se ukidaju Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske. U Odluci iz 2009. godine kojom se ukidaju Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, visoki predstavnik je naveo: “S obzirom na to da se Zaključcima ugrožavaju isključive nadležnosti Bosne i Hercegovine izričito navedene u Ustavu Bosne i Hercegovine i s obzirom na to da se Zaključcima zanemaruju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesene o mnogim pitanjima navedenim kao nadležnosti koje su preuzete ili prenesene od Republike Srpske.
Konstatirajući da se Zaključcima nalaže odnosno zahtjeva od određenih organa ili predstavnika Republike Srpske da preduzimaju radnje za sprovođenje politike sadržane u navedenim zaključcima. Zabrinut zbog činjenice da se Zaključcima Narodnoj skupštini Republike Srpske (…) ugrožava funkcionalnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i shodno tome šteti sposobnosti Bosne i Hercegovine da ispuni svoj program aktivnosti za pristupanje u EU i NATO.
Visoki predstavnik u Odluci podsjeća “da se Ustavom Bosne i Hercegovine i to konkretno njegovim članom III/5. predviđa da nadležnosti koje ne pripadaju Bosni i Hercegovini prema Ustavu mogu samo preuzeti institucije Bosne i Hercegovine kada se postigne saglasnost entiteta, te da se od Republike Srpske tražila i da će se i dalje tražiti saglanost za preuzimanje takvih nadležnosti.
